Na području Prijedora od četiri osnovne škole samo u OŠ „Branko Ćopić“ roditelji mogu potpisati ugovor za ishranu učenika u produženom boravku.

Direktorka ove škole, Sanja Munjiza, kaže da ugovor o nabavci obroka imaju sa lokalnim hotelom već sedam godina.

– Broj obroka dnevno se kreće između 17 i 20, dok je broj učenika u produženom boravku daleko veći. Jednu prostoriju smo preuredili u trpezariju, i tu se svaki dan dovozi topli obrok iz hotela – kaže Munjiza.

Dodaje da ručak za jedan dan košta pet maraka, te da se za one dane kada dijete ne dolazi u školu, ništa ne naplaćuje.

– Za njih je zaista dugo da budu u školi od pola sedam do pola pet ili pet, a da pojedu samo sendvič ili nešto od grickalica. Oni koji plaćaju ishranu u produženom boravku imaju kompletan obrok. To je nekada supa, meso i krompir, a nakon toga voće, kolač ili voćni jogurt – objašnjava Munjiza.

Kaže da bi bilo mnogo zdravije za djecu, kada bi u školama imali prostor za kuhinje u kojima bi se hranili.

– Nekada smo imali predmet domaćinstvo u školama, na tim časovima pripremali smo užinu za svoje drugare. Jeste to bio suvi obrok, ali bolje i to nego da nam djeca trče preko ulice do trgovine ili da jedu čips – smatra ona.

Direktorica OŠ „Branko Ćopić“, navodi i da je potpisivanje ugovora za ishranu sa drugim hotelima ili restoranima velika odgovornost.

– U slučaju da se desi trovanje hranom, prvi na udaru smo mi direktori škola – ističe Munjiza.

U Osnovnoj školi „Petar Kočić“ ima oko 90 djece u produženom boravku. Direktorica ove škole, Gorana Bosančić, kaže da djeca mogu hranu kupiti u pekari, koja je zakupila prostorije škole.

– Vidimo da su roditelji zadovoljni ponudom hrane u pekari, dok jedan broj njih želi da djeca za užinu jedu ono što ponesu od kuće. Ukoliko roditelji pokažu interes za uvođenje toplog obroka u produženom boravku razmotrićemo tu mogućnost – kaže Bosančić.

Ističe da je većem broju roditelja i previsoka cijena koju bi trebalo da plaćaju za obroke.

Međutim, mogu roditelji svojim mališanima ujutro pripremaju užine kod kuće.

– Imam prvačića i jedno dijete u trećem razredu, koji i ne provode mnogo vremena u školi pa užinu nose od kuće, koju pojedu na velikom odmoru. Smatram da se hrane kvalitetnije, jer stignu kući na gotov spremljen ručak – ispričala nam je jedna od majki.

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS kažu da je zdrav obrok obezbjeđen osnovcima, koji borave u produženom boravku, a čiji roditelji potpišu ugovor. Međutim, navode da su kuhinje u školama trenutno daleko od realnosti.

– Sigurno je da bi školske kuhinje bile od velikog značaja za pravilnu ishranu učenika za vrijeme boravka u školi, ali se ne mogu organizovati po svaku cijenu već pod odgovarajućim uslovima i po utvrđenim standardima – navode u Ministarstvu.

Škole nemaju prostor za kuhinje

Većina osnovnih škola u RS nema prostor gde bi i napravili kuhinje u kojima bi se spremali zdraviji obroci za djecu.

Zbog toga, skoro devet godina u školskim klupama, mališani uglavnom jedu suvu hranu, sendviče, peciva i grickalice.

Oduševljeni primjerom iz Slovenije

Direktorka OŠ „Branko Ćopić“ Sanja Munjiza kaže da je oduševljena načinom na koji su škole u Sloveniji organizovale ishranu.

– Bili smo u posjeti jednoj školi u Ljubljani. Svi učenici od prvog do devetog razreda imaju ručak. On se sprema u školskim kuhinjama i roditelji ga plaćaju između 100 i 120 KM mesečno. Djeca staju u red sa tacnama u velikom holu, sami se poslužuju i čiste za sobom – priča Munjiza.

EuroBlic